Estabilidade Nudar Dalan Ba Dezenvolvimentu
Termu dezenvolvimentu, tuir istoria, nudar termu comum ne’ebe sosiedade sira assosia ho progressu. Dezenvolvimentu iha konotasaun positivo tanba relasiona ho esforsu ka prosesu atu “hakat husi buat ne’ebe seidauk dezenvolvidu ba dezenvolvimentu atu sai dezenvolvidu”.
Maske nune’e, termu dezenvolvimentu la hetan fatin-metin iha vida-sosial povu ho nasaun barak, antes da revolusaun industrial iha Inglaterra mosu iha sékulo 18 ho 19 liu ba. Tuir encyclopedia:
The Industrial Revolution was a period in the late 18th and early 19th centuries when major changes in agriculture, manufacturing, mining, and transportation had a profound effect on the socioeconomic and cultural conditions in Britain. The changes subsequently spread throughout Europe, North America, and eventually the world. The onset of the Industrial Revolution marked a major turning point in human society; almost every aspect of daily life was eventually influenced in some way.
Altura ne’e nasaun sira sei moris hela ho hanoin primitivu ka hahi’i deit istoria boot konaba sivilizasaun ne’ebe hahu kedas husi Egipto husi tempo Faró sira nian ba to’o China, ne’ebe sublinha deit avansu kultura sivilizasaun. Maibe revolusaun industria iha Inglaterra ne’e hamoris fila-fali lia-fuan dezenvolvimentu no fo-hikas espíritu foun ba ema idak-idak ho nasaun sira atu dezenvolve sira nia a’an
BA DALAN PROGRESSU.
Revolusaun industria ida ne’e hakfilak mundu hodi halo revolusaun iha seitor oin-oin moris nian, komesa husi teknologia, ekonomia, kultura, hanoin polítika ho seluk tan. Hanesan haktuir tuir mai ne’e:
Starting in the latter part of the 18th century there began a transition in parts of Great Britain’s previously manual labour and draft animal–based economy towards machine-based manufacturing. It started with the mechanization of the textile industries, the development of iron-making techniques and the increased use of refined coal. Trade expansion was enabled by the introduction of canals, improved roads and railways. The introduction of steam power fuelled primarily by coal, wider utilization of water wheels and powered machinery (mainly in textile manufacturing) underpinned the dramatic increases in production capacity. The development of all-metal machine tools in the first two decades of the 19th century facilitated the manufacture of more production machines for manufacturing in other industries. The effects spread throughout Western Europe and North America during the 19th century, eventually affecting most of the world. The impact of this change on society was enormous.
Maibe estadu dezenvolvimentu so bele existe wainhira klima dame no hakmatek permanese. Situasaun dame ho trankulidade ne’e ema traduz nudar situasaun ne’ebe demonstra paz (estabilidade) ho progressu.
Istória hatudu katak konflitu ne’ebe mosu iha Europa ho mundu hanesan exemplo, funu boot mundu nian (Primeira ho Segunda Guerra Mundial), Guerra fria ne’ebe fahe bloko capitalista ho bloko sosialista estraga no retarda progressu rai barak, liu-liu iha Europa. Nia efeito halai ba mundu tomak, liu-liu hamosu funu atu ukun-an husi kolonialista sira depois segunda Guerra Mundial. Konflitu kria instabilidade, no ikus mai sai nudar barreira ba dezenvolvimentu.
Maibe, tanba hakfodak ho estragos ho instabilidade ne’e rasik, hafoin Segunda Guerra Mundial, estadu sira iha mundu, liu-liu Europa ho America, hamosu hanoin oin-oin atu kria estabilidade iha mundu. Aliende hari’i Liga das Nasoens (league of Nations) n’ebe ikus mai transforma ba Nasoens Unidas (The United Nations), sira mos introduz pakote rekoperasaun liu husi seitor ekonomia atu kria estabilidade no dezenvolvimentu. Hanesan exemplo, pakote ekonomiku ba rekoperasaun Europa tuir Planu Marshall (Marshall Plan), konsege lori esperansa, rekonstrusaun, no tuir fali mai estabilidade. Ohin loron termu estabilidade sai nudar factor xave ba dezenvolvimentu no progressu nasaun barak iha mundo.
Timor Leste labele sai imúno ba klalaok mundo nian. Hafoin tinan 450 kolonizasaun Portuguesa, 25 anos okupasaun Indonezia no konflitu interno ne’ebe klassifika nudar guerra sivil (1974-1975), ita hetan libertasaun iha 1999. Iha tinan 6 dahuluk (1999 – 2006) husi faze tranzisaun tama ba faze Independensia, ita la konsege ses an husi konflitu ho instabilidade. Maske governu tempo ne’eba esforsa an atu hahu dezenvolvimentu iha seitor oin-oin, sira la konsege. Konflitu iha 2006 mosu nudar klimax ba instabilidade prolongada ida, ne’ebe mai husi prosesu ida instavel, ne’ebe karakteriza estadu ne’e nudar estadu ida kuaze paralizadu, maske síniku barak iha mundu hanoin katak ita monu ba estadu failhado ona.
Felizmente, maske krize maka’as, ho tulun paízes visinhu sira nian ka komunidade internasional, ita nia estadu nia orgaun de soberania sira moris nafatin, maske ho susar. Dezenvolvimentu la lao, no tuir matenek nain sira, ita nia kresimentu ekonomia monu ba negativo iha 2006.
Konsekuensia ida ne’e halo ita hotu hanoin hikas fali,aproximasaun saida mak ita bele uza atu garante dezenvolvimentu bele lao no iha sustentabilidade efektiva; katak, atu iha Dezenvolvimentu ita presiza Estabilidade. Karik laiha Estabilidade sei laiha Dezenvolvimentu. No balun mos katak nune’e “karik laiha Dezenvolvimentu sei laiha Estabilidade”.
Ne’e los duni tanba termus estabilidade ho dezenvolvimentu fila ba mai hanesan deit nudar manu-inan ho manu-tolun, ita lahatene ida nebe mak mosu uluk, maibe sira nain rua presiza malu hodi bele hamosu progressu. Hau hakarak konvida ita atu hare buat ne’e husi aspektu DEZENVOVIMETNU uluk.
KONTEXTU ITA NIA RAIN
Iha kontextu Timor nian, dezenvolvimentu refere ba hadia saida mak aat sai diak, no hasai tiha sosiedade husi mukit, terus no hamlaha. Tanba ida ne’e husi tinan 1999 to agora, governu sira buka oinsa elimina pobreza, estimula kresimentu ekonómiku, no hasae vida ekonómika nasaun no Timor oan ida-idak nian. Deszenvolvimentu, iha kontextu ida ne’e, laos halo deit uma-foun, hadia estrada ka tau alkatraun ka taka koak, maibe tenke mosu ho konseito integradu.
Dezenvolvimentu mosu tanba iha kontra-tese ne’ebe naran sub-dezenvolvidu, refere ba seitor hotu iha âmbito asuntu ne’e nian rasik la hatudu progressu, maske esforsu tomak halo atu bele hadia povu ho nasaun nia moris. Atu dehan katak desde ukun-an to agora, ita depende los ba minarai tanba rendimentu husi seitor non-migas (non-oil) ki’ik tebe-tebes. Orsamentu anual barak liu mai husi rendimentu minarai nian. Maioria (70%) de populasaun moris iha áreas rurais nudar agrikultores, ne’ebe sei pratika sistema agríkola sub-dezenvolvidu tebes (subsistence farming methods). Produsaun husi agríkola uza ba deit konsumu domestiku, tanba ho método ne’ebe tradisional tebes, la koresponde ba ekonomia merkadu nian. Nune’e, produtu rai-laran susar atu kompete iha merkadu mundu nian, enfrakese ita nia opurtunidade atu bele estimula aumentu ba rendimentu doméstiku.
Iha areas urbanas, maioria populasaun moris nudar funcionariu públiku (sivil ho militar) ne’ebe depende tomak ba osan estadu nian. Iha seitor privadu, mosu kontraktor-kontraktor ki’ik ho sistema borongan ne’ebe depende tomak ba projetu estadu nian no laiha kapital atu bele dezenvolve aan. Sira mos la barani investe kapital rasik hodi fila-liman, aliénde laiha kapasidade, lakoi duni atu investe tanba tauk risku. Mentalidade business nune’e’ mak halo ita nia merkadu la dun funsiona diak, mesmu governu esforsa ona atu liberaliza merkadu lokal no hamenus intervensaun iha área ida ne’e. Seitor privadu nudar pilar importante iha ekonomia nasaun nian bele dehan paralizado.
Nune’e, tanba ita nia produsaun lokal ki’ik tebe-tebes, ró sira ne’e tama mai nakonu ho sasan (importasaun), fila mamuk tanba la lori ita-nia produtu sai (laiha exportasaun), maibe lori deit ita nia osan mak sai. Ekonomia ne’e sai estagnado tiha tanba mákina ekonomia rasik la Para além disso,ema barak mak sei moris ho menos de $1.00 (One Dollar) por dia. Iha kontaktor boot ema rai liu hotu deit. Nune’e osan ne’ebe sira hetan husi projetu, lori hotu ba liur. Timor oan balun mak konsege kaer osan boot, maibe rai ka investa iha rai-liur mos ka gasta deit mak iha Bali hodi passa férias. Rendimentu anual perkapita, ema idak-idak nian la liu margem ne’ebe Nasoens Unidas determina ona. Tanba ne’e mak maske ita riku, ema bolu ita, nasaun kiak liu iha mundo. Osan ne’ebe governu injeta ba iha areas rurais liu husi programa pakote insentiva pensaun nian, ikus mai fila hotu mai Dili tanba labele sirkula iha ne’eba devido ba naun-andamento ekonomia eskala ki’ik.
Hamutuk ho komunidade internasional ita hahu ona planu dezenvolvimentu nasional atu bele trasa planu oin-sa ita hakat husi faze sub-dezenvolvidu ba faze dezenvolvidu. Ita buka define áreas de prioridade, maibe hare ba hare mai, laiha area ida mak laos prioridade, tanba area hotu-hotu mesak prioridade deit. Iha seitor saúde, ekonomia, komersio, tourismo, politika, sosial no mos área sosial seluk, sai hotu nudar prioridade.
Tanba ne’e, iha ami nia hanoin, ita presiza hare uluk mak oinsa responde ba nesesidade básikas atu bele hakbi’it seitor sira ne’e rasik, no mesmo tempo, kria kondisoens ba povu bele bok’an. Ideia principal maka hare uluk oinsa resolve problemas kurtu prazu nian.
SAIDA MAK HALO ONA
Iha tinan 2007, governu ida ne’e simu todan mai husi governu ida uluk ho moras oin-oin. Aliende problema seguransa, estagnasaun ekonomia no difikuldade atu bele eleva kresimentu uma-kain idak-idak nian kontribui maka’as ba destabilidade. Forsas polisiais ho militaria ne’ebe foun no la iha professionalismu sufisiente estraga tiha nasaun nia imagem internasionalmente. Governu uluk husik hela trajédia polítika militar boot ida ne’ebe resulta iha Timor oan balun lakon nia vida.
Infelizmente, tragédia ida ne’e mosu iha âmbito independensia nian. Governu ida ne’e foin mak eleito atu kaer no gere governu. Depois de tinan rua atu tama ba tinan tolu, ita hare governu ne’e nia planu atinje ona buat hirak tuir mai ne’e:
Primeiro Ano
Resolve krize Politiko-Militar;
Resolve Internally Displaced People - ADP;
Resolve Problema matebian major Alferedo ho nia grupo.
Segundo Ano
Komessa hare ba subsidiu ba veteranos, feto faluk no Terseira idade sira. Governu ida ne’e tenta atu hamosu programa atu bele salvaguarda estabilidade ekonomika.
Terceiro Ano
Iha tinan ida ne’e ba oin maka, ita espera atu reforsa dezenvolvimentu atu hadia ka kompleta tiha area oin-oin ne’ebe ita iha ba Infra-estrutura (estradas rurais, electricidade no be mós), kresimentu ekonomiku, no kapital umano (bolsas de estudos) sai nudar prioridade iha tinan 2009 ne’e.
Maibe, estabilidade kontinua sai nudar asunto ida ne’ebe Timor oan ho Nasoens Unidas rasik sei preokupa hela. Mehi atu dezenvolve ita nia rain sei hasoru desafiu boot tanba ita iha hela estabilidade ne’ebe fragil tebes.
PRESIZA ESTABILIDADE.
Estabilidade, konseitu ida alargado ne’ebe akomoda buat barak. Komesa husi estabilidade rai-laran no oinsa ita hasoru ameasa ne’ebe mai husi rai-liur hodi fo protesaun ba interese boot (politika ho ekonomia) nasaun nian atu bele dezenvolve vida nasaun nian.
Objectivu estabilidade nian tenke lao tuir politika seguransa nasional tanba iha objectivo hodi kria ambiente ida ne’ebe hakmatek no kondusivo hodi bele fo moris diak ba sidadaun tomak hodi sira bele buka servisu diak ba dezenvolvimentu nasaun nian.
Ho situasaun ita nia nasaun nudar país kiik no kiak, Timor enfrenta problema estabilidade ne’ebe karakterizado iha buat balun tuir mai ne’e:
- Nudar paíz pos-konflito, ita labele nega katak, mentalidade – laos kultura – konaba impaktu violensia mak ita enfrenta iha tinan hirak liu ba, kontinua influensia ita nia hahalok, klalaok, hanoin no maneira ita moris iha sosiedade. Atitude sosial ne’ebe ho tendensia ba violensia sei lakon maibe laos lala’is;
- Ita nia estrutura sosial ne’ebe forma ho estrutura politika ne’ebe hari’i hodi enfrenta kolonialismo iha tinan kotuk liu ba, kontinua existe. Maske ho forma oin-seluk, sira kontinua existe ho karakteristikus rezistensia nian, no laos fasil atu muda iha deit tinan balun depois independensia;
- Ema barak mak terus no mate, no sira nia familia lakon iha tempo da rezistensia. Memoria uluk nian kontinua moris. Estadu foun iha indepensia nian tenke mos hare problemas uluk ho seriu (kazu veteranus, idosos ho sst), tanba iha potensia atu sai fali fator destrutivo se la kaer didiak;
- Ita nia rendimentu ekonomiku sei ki’ik, no depende barak liu ba mina, enkuanto seitor seluk seidauk dezenvolve no atu bele contribui maka’as ba rendimentu nasaun nian;
- Ema barak sei kiak, servisu laiha – no rendimentu sustentavel laiha;
- Ho programa dezenvolvimento ne’ebe foin mak atu bele estabelese, ita enfrenta oinsa fahe rekursus ne’ebe mak lolos ba sosiedade tomak; Iha ambiente independensia nian, ita nia politiku sira ne’ebe uluk mesak aktivista deit, susar atu husik karakteristika aktivista iha ambiente ukun-aan nian. Politika ho karakteristika aktivista nian, maske la relevante ona ho periodo pós independensia, sei kontinua uza no fasil tebes hodi insita emosaun militantes sira nian;
- Nudar paíz kiik, ita nia seguransa sei fraku. Konflitos sosiais ne’ebe mosu iha rai-laran liu tiha fali kapasidade pessoal seguransa nian atu bele resolve (Numero Polisia ki’ik liu fali numero membrus arte-marsiais nian);
- Problema professionalismu forsa seguransa nian mos sei questionado hela!
- Nudar mos paíz ki’ik ne’ebe seguransa maritime no aéreo sei fraku, konvida ema-liur atu halo trans-nasional krime (tráfiku droga ho ema, money laundering, etc).
Atu hare buat sira iha leten, it abele dehan, presiza aproximasaun ida integradu ho ekilibradu. Integradu katak ita presiza hare seitor hotu-hotu ne’ebe iha potensia atu destabiliza hanesan faktos ne’ebe relasionado, no solusaun tenke buka ho aproximasaun komprensivo no hamutuk. Ekilibradu katak ita tenki trata seitor sira ne’e hanesan no tau sira hotu-hotu hanesan prioridade no laos atu fo atensaun deit ba seitor ida ka balun, no haluhan tiha sira seluk.
Tanba ne’e establidade, laos ona kategorizadu nudar pakote seguransa em termus reais (military ho policial) deit maibe abrange mos ba estabilidade sosial umanu. Iha aspektu militaria ho policial, ita presiza halo reforma, no sentido ajusta no kompleta estrutura ne’ebe mak iha too oras ne’e, ne’ebe la adekuadu hodi hadia institusoens polisia no militar iha kontextu organizasaun, formasaun no professionalismo. Formasaun ne importante para siar bele hadia aan, no akompanha dezenvolvimentu seguransa mundial. La presiza halo reforma tuir definisaun termo ne’e rasik indika, tanba ita foin mak hahu no seidauk bele reforma iha sentido ninian lolos. Ita so bele halo ajustamento no kompleta buat ne’ebe seidauk iha.
Iha aspektu estabilidade sosial umana, ita presiza hadia ita nia ekonomia (eleva produsaun, muda husi sistema subsistense farming ba faze industrial), hadia moris ema idak-idak nian, isin-diak, fasilita asessu ba justisa no hadia ekonomia atu bele eleva rendimentu perkapita no moris-diak uma-kain nian. Ita mos presiza hadia servisus delivery iha parte governu nian para bele garante asessu abrangido publiku nian ba atendimentu estadu nian no fo remunerasaun adekuadu tuir kualifikasaun ema idak-idak nian.
Tanba ne’e estabilidade abrange ba aspektu fundamental hotu ne’ebe luan atu defende interese nasional estadu nian. Tuir artigo 6 Konstituisaun da Repúblika objektivu fundamental estadu nian ne’ebe hakerek iha Artigu 6 Konstituisaun da Republika, atu:
a) Garante nasaun nia soberania;
b)Garante no promove sidadaun nia liberdade fundamental, no respeitu ba estadu nia prinsípiu konaba direitu demokrátiku;
c) Defende no garante demokrasia politika no partisipasaun populasaun nian konaba rezolusaun problema nasional sira;
d) Garante dezenvolvimentu ekenomia, ba progressu siénsia no téknika;
e) Hari’i sosiedade ida ne’ebe hatu’ur iha justisa sosial, hodi hakiak sidadaun sira nia moris diak husi aspetu fíziku ka espiritualmente;
f) Proteje didiak meiu-ambiente no bali nafatin riku-soin rai nian;
g) Hakatak no haloko povu Timor Oan nia personalidade no nia kutura;
h) Hari’i no haburas relasaun diak no kooperasaun entre povu no estadu;
i) Promove dezenvolvimentu ida ne’ebe iha relasaun ho seitor hotu-hotu no regiaun sira, no mos fahe lolos produtu nasional nian;
j) Hamoris, promove no grante biban no let ne’ebe hanesan ba ema feto no mane.
LIAN-FUAN IKUS
Atu hametin estabilidade, ita presiza hametin seguransa nasional bazei ba valores ne’ebe ita hahi, buka dalan atu prevene duke kura, barani hasoru risku, fiar iha aproximasaun multidimensional, parseria, integradu, flexivel no kontinua investe hodi aprende hametin ita nia sistema seguransa.
Timor, ita bele dehan, laiha ameasa externa ne’ebe signifikativu. Maibe krime transnasional (tráfiku de droga ho ema, money laundering, etc) kontinua ameasa ita. Ameasa interna (rai-laran), mak maka’as tebes. Ita hare, depos ukun aan, mosu krize 4 de Dezembro, konflitu arte-marsiain, Lorosae-Loromonu, krize politiku-militar iha 2006 no atentado 11 de Fevereiro 2008. Orgauns estadu nian ne’ebe sei foun no seidauk forte, sistema justisa ne’ebe seidauk adekuadu, ho ema barak sei moris mukit, ho autores politikus ne’ebe seidauk iha esperiensia gere nasaun, mos sai nudar problema ba ita. Ita nia ekonomia sei fraku no populasaun barak ba bebeik.
Ameasas Dezastre Natural, ameasas ba Saúde, governasaun sei nurak, politika ekonomia ida ne’ebe seidauk sustentavel, forsas seguransa ne’ebe sei nurak mos sai nudar fatores ne’ebe mak kontinua serve nudar ameasa interna.
Atu bele tau matan ba estabilidade, presiza politika seguransa integradu ne’ebe involve Timor oan hotu. Laos deit militar ho polisia mak tenke servisu atu mantein lei ho ordem. Tanba estabilidade exige mos estabilidade ekonomika, saude diak, justisa diak no income ne’ebe sustentavel atu ema moris diak. Estabilidade implika mos kriasaun kampu trabalho, ema hotu hetan edukasaun diak, isin-diak no moris iha dame nian laran. Tanba ne’e dezenvolvimentu so bele lao diak wainhira iha estabilidade. Ho dalen seluk, etablilidade mak sai duni mata dalan ba dezenvolvimentu. Se laiha dezenvolvimentu laiha mos estabilidade.
Ita hotu nia mehi mak ida temi iha leten, no ita fiar governu ida ne’e lao hela dadaun ho programa ne’ebe nia plataforma, mais ou menos, refleta iha intervensaun ida ne’e.(#)
Source: mlp
